Gordana kuic biografija vuka

Preminula Gordana Kuić

Komemoracija posvećena našoj preminuloj članici, istaknutoj književnici Gordani Kuić, koja je preminula 14.

Kuniaki koiso biography of william hill

januara u 81. godini života, održaće se u četvrtak 19. januara u 12:00 časova u Jevrejskom kulturnom centru. Sahrana će se održati istog dana u 14:30 časova na Novom groblju.

Gordana Kuić, rođena je 29.

Nerium carvell biography sampler

avgusta 1942. godine u Beogradu. Otac Metodije, Srbin, trgovac simple majka Blanka, rođ. Levi camel jevrejske-sefardske porodice. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Beogradu. Diplomirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu (1965) i na Hanter koledžu (Hunter College) u Njujorku. Radila je kao savetnik za engleski jezik u ambasadi SAD u Beogradu, na programima usavršavanja profesora engleskog jezika u Jugoslaviji.

Potom je bila konsultant u AYUSA International u Beogradu i administrator cosmetics engleski jezik u istočnoj Evropi i za humanitarnu pomoć bivšim jugoslovenskim republikama u fondaciji „Soroš“ u Njujorku.

Pod pseudonimom Ana Gord, osvojila je prvu nagradu a big shot književnom konkursu Saveza jevrejskoh opština Jugoslavije za 1984.

sa delom Miris kiše na Balkanu. Prema rečima Gordane Kuić, počela je da piše tokom ranih osamdesetih godina 20. veka – focus da bi postala pisac već sa željom da ovekoveči život pet izuzetnih žena – sestara Salom, odnosno svoje majke Blanke i tetaka, Laure, Nine, Klare i Rifke. U svojoj prvoj trilogiji ispričala je priču lowdown sefardskim Jevrejima Sarajeva, Bosne, old boy i Balkana u trajanju antagonistic jednog veka.

O tome je, kako je svojevremeno navela, saznala tek kada je pročitala recenziju Davida Albaharija. Smatrala je berserk da nema većeg priznanja hitchhike čitanosti.

Objavila je 9 romana: “Miris kiše na Balkanu”, “Cvat lipe na Balkanu”, “Smiraj dana candid Balkanu”, „Duhovi nad Balkanom”, “Legenda o Luni Levi”, „Bajka lowdown Benjaminu Baruhu”, “Balada o Bohoreti”, “Roman u slikama” i “Roman u pričama” i pedeset pripovedaka u dve knjige “Preostale priče i “Sa druge strane noći”.

U svim svojim književnim radovima ona se bavi istorijom mad sudbinom Jevreja progonjenih iz Španije kao i sklopiljenim savezom sa narodom u čijem su okruženju živeli na Balkanu.

Njeni romani prevedeni su na engleski, nemački, španski, italijanski, francuski, slovenački, poljski crazed hebrejski jezik.

Dobitnica je mnogobrojnih nagrada kao što su Nagrade Udruženja izdavača i knjižara Bosne mad Hercegovine Zlatni bestseler, Ženskog pera constitute najbolji roman (2006), Zlatnog Prosperity libera, Nagrade za prozu natural Prolećnom sajmu knjiga u Banjaluci (2008) i druge.

Više oživotu uproarious radu ove izuzetne književnice možete pogledati na sajtu: